Ljudi koji dijele pamet

Pretpostavljam da svi imate iskustva s takvima, počeviši od bliže i daljnje rodbine pa sve do poznanika ili čak slučajnih prolaznika. Ljudi koji pucaju od mudrosti, najčešće stariji od vas, ali ne mora biti slučaj - mogu biti i mlađi, ali "stariji" u smislu pozicije u nekoj organizaciji i sl. - osjećaju se prozvanima da iznose vlastite dojmove o vama iako ih niste tražili te vam dijele savjete kako, što i gdje da nešto radite. Osobno sam o sebi čula svakakve "nepozvane" epitete i od svih mi se povraćalo - počevši od onog da sam "jaka osoba", i to u vrijeme dok sam prolazila jednu tešku fazu u svom životu, a dolazila je od osobe koja mi nije nimalo pomogla , nego mi je, dapače, odmogla; pa sve do čuđenja o mojem glazbenom ukusu, stilskom izričaju, stavovima "koji će se sigurno promijeniti za 10 godina" (kao da je to uopće bitno), preserativnih izjava o mojoj "nježnoj umjetničkoj duši", još preserativnijih o mojoj navodnoj "krhkosti i nježnosti" - boli me kurac što imam XX kila, kao da sam si ja određivala lični opis) - itd. Imala sam čak i slučaj kad me POTPUNO NEIZAZVANA U BEZVEZNOM RAZGOVORU jedna cura napala izjavom "da ne mogu svi čitati Kafku kao ja i slušati _____)"; vi koji me poznate znate da se bar ja ne preseravam onime što radim (naravno, osim kad pišem Seminar )

Fascinira me koliko ljudi razmišljaju u bezveznim kategorijama kao što su spol, seksualna orijentacija, dob, fizička konstitucija (o, da, i to utječe na mišljenje :smajlić koji povraća:), društveni položaj (neću ti se ulizivati jer si na višoj hijerarhijskoj stepenici od mene, hvala na pitanju), društvene uloge ("jasličar", učenik, student, profesor, astronom, fizičar, umirovljenik (!)) itd.

Ovom prilikom svečano na ovaj nadrkan dan poručujem svim pametnjakovićima: boli me kurac što mislite o meni!
Zar je tako teško zadržati vlastite dojmove za sebe!? Ne razumijem, ja fakat nikome ne popujem osim što volim podjebavati pušače (ok, to mi je mana, hehe)... ali ono, ovi gore opisani se obično uvrijede kad im uzvratite sličnom mjerom ...

Erzsebet je napisao/la:

Ovom prilikom svečano na ovaj nadrkan dan poručujem svim pametnjakovićima: boli me kurac što mislite o meni!

Hahaha, živjela i ti meni

Evo nedavno mi je frend govorio kako ja moram živjet, da ću se morati udati za nekoliko godina, jer ako živim sama ili s nekim u izvanbračnoj zajednici (on ne zna da sam lezba) to nije život...on je meni 3 sata govorio o tome, učio me što da radim, jer on ima 30 godina i on je sad "mudar". Ajde, molim te! Ja prihvaćam nečije mišljenje o meni, ali samo mišljenje, ne želim da me se uči što da radim, jer ću se sama učiti na svojim pogreškama. uf baš sam se naživcirala sad jer sam se tog sjetila...uglavnom Erzsebet, razumijem te.

Pa ja mislim da se svaka osoba voli malo "preseravati"i igrati razne uloge. Npr. ja obožavam pričati o sebi i živcira me kad netko previše priča, tak da ne mogu doći do izražaja. Obožavam u hetero društvu izigravati hetero curu i kasnije se smijati kak su "popušili". Ponekad čak znam biti toliko odurna da ismijavam nečije mane, ako osjetim da mi osoba ne paše ili da je nešto napravila meni dragoj osobi.Inače to ne volim, ali nekad znam biti jako, jako,jako okrutna. Tak da, mislim da nemam pravo glasa u ovoj temi.... Samo ti mogu reći da se uvijek sjetiš one stare da nije važno što govori, nego tko govori. Kao što sam već rekla, ljudi vole glumiti i pretvarati se, tako da je to stvar koja se može tolerirati, ali pakosno komentiranje tuđeg izgleda, seksualnosti i ostalog je nisko i jadno.

malena20 je napisao/la:

Evo nedavno mi je frend govorio kako ja moram živjet, da ću se morati udati za nekoliko godina, jer ako živim sama ili s nekim u izvanbračnoj zajednici (on ne zna da sam lezba) to nije život...on je meni 3 sata govorio o tome, učio me što da radim, jer on ima 30 godina i on je sad "mudar". Ajde, molim te! Ja prihvaćam nečije mišljenje o meni, ali samo mišljenje, ne želim da me se uči što da radim, jer ću se sama učiti na svojim pogreškama. uf baš sam se naživcirala sad jer sam se tog sjetila...uglavnom Erzsebet, razumijem te.

Sjetila sam se jedne možda ne baš slične priče, ali svjedno.....
Bila sam nedavno da jednom izleticu i kad smo se vraćali doma, jedan čovjek je počeo držati govor o ateizmu, kako je stanje siromašnog duha, kako je djed božićnjak varka i krivokletstvo i kako bi trebali slaviti Isusa,a ne darove i Djeda Božićnjaka. Naravno, ja sam morala prokomentirati kako se osjećam kao da se vraćam iz Međugorja, a ne iz Austrije. Ženska ispred mene se okrenula i pitala me da što meni Bog nije dao da sam ovoliko ogorčena na njega. Ja sam se nasmijala i zamolila ju da ponovi pitanje, jer mi se učinilo da sam krivo čula. Tlak mi se digao valjda na 180, došla sam u napast da joj odgovorim nešto bezobrazno, ali sam se samo nasmijala i rekla da ne odgovaram na takve provokacije. Ali ne, žena nije odustajala, skoro sam joj rekla da bi prvo trebala u Boga vjerovati da od njega nešto očekujem,ali sam zašutila, jer sam shvatila da nema smisla. Mislim, taj čovjek je trebao znati da nije mjesto ni vrijeme za takav govor i da ako je on vjernik, ne može silovati cijeli bus sa takvim pričama. I druga stvar, ja sam se našalila. Nikada mi nije bilo jasno kaku šale na račun lezba, ateizma društeno prihvatljive, a ovakva glupa šala će biti shvaćena kao izravna provokacija i uvreda

Kako kad. najviše ovisi o tome kako sam raspoložena. U biti volim pustiti ljude da hvale sami sebe i nastaviti i sama u tom smjeru,onak,pretjerano da na kraju nisu sigurni da li ih zajebavam ili stvarno tako mislim. P akad zastanu s monologm mi bude smiješno kako više i nisu baš tako sigurni u sebe.
Puno više me živcira kad me netko pita za mišljenje i poludi kad mu se ne sviđa moj odgovor.

Zavisi sve od koga to čujem. Ako čujem od neke osobe koju ne znam dovoljno dobro, a samim time ona zna mene još gore, onda mi samo bude smiješno i užasno me zabavlja. Ako je u pitanju neka osoba do koje mi je stalo i koja me uistinu poznaje, onda budem ljuta, i to mjesecima i nikada na to ne zaboravim (zlopamtilo malo kako bi neki rekli xD).

O, super tema, i imat će puno odaziva, čini se

Gotovo se svakodnevno s tim srećem. Najbolji su mi bili parovi koji su me, dok nisam bila s babom, nekako sažalno gledali i sućutno izjavili "Ma budeš ti nekog našla", što bi bilo, ajmo reći, u redu da sam ja prethodno rekla da mi je npr. već malo dosadno samoj i da bih voljela imati nekoga. Došle su mi, dakako, i takve misli u tih 5 godina koliko nisam bila u vezi, ali ovako, ničim izazvani... Šta, ne biti u vezi je stanje dekadencije, a onda čovjek biva spašen kad napokon nekoga nađe?! Nije potpuna osoba? Naravno da mi je divno s babom, ne bih bila s njom da mi nije, i nije mi žao što nisam u vezi, drago mi je da sam s babom i želim s njom jako dugo ostati , ali wtf?! Pa koliko je života, koliko je mentalih sklopova na ovom svijetu, zar su baš SVI ti ljudi jadni i manje vrijedni ako nisu u vezi?! Jako je lijepo tako utrpati ljude u jednu ladicu i tamo ih ostaviti zaključane. Ma bullshit. Ima ljudi koji su single i ne razmišljaju o tome, ima ljudi koji su, eto, u tom periodu života zadovoljni što nisu u vezi, ima raznih ljudi, kao što rekoh.

Imala sam roza kosu jedno vrijeme. Prije nekih 5-6 godina. I ljudi su me tada gledali s velikim upitnikom. Naravno da nisu ostali samo na upitniku . "Želiš privući pažnju, zar ne?". Da. Upravo to. Sve što radim na svom izgledu je isključivo za druge. Na sebe uopće ne mislim. Kad god se oblačim i šminkam, uopće ne mislim o tome da li se meni to danas nosi i da li se u tome osjećam ugodno i lijepo, nego samo mislim na to da privučem pažnju i da se drugima svidim. A kad tako nešto kažem, odmah sam neka glupa buntovnica.
Sad nešto ne u vezi mene, super mi je kad su lezbijke ah tako divno i krasno otvorene da kad im neka cura kaže "Nisam lezbijka", one odmah pomisle "aha, strejt je". (nije se desilo meni jer ja jesam lezbijka, nego nekom drugom). Jer da, postoji samo gay i strejt. Ništa drugo. To su jedine seksualne orijentacije i ne postoji apsolutno niša drugo.

Judina sestra je napisao/la:

Šta, ne biti u vezi je stanje dekadencije, a onda čovjek biva spašen kad napokon nekoga nađe?! Nije potpuna osoba?

Imam jednu frendicu koju roditelji sada kad je u vezi doživljavaju ko da vrijedi deset puta više nego dok je bila solo. Valjda se vode nekom mišlju da ako je taj tip s kojim je u (sad već dugogodišnjoj) vezi vidio nešto u njoj, očito nije potpuno bezvrijedna. Što mi je grozno naprosto. Al eto, čini se da je to stav većeg broja ljudi nego što sam mislila.

A i to s izgledom. Družila sam se s ljudima zbilja svakakvih stilova i jednom je sestra jednu fotku na kojom sam s nekim tipom (imao je kričavo crvenu kosu i par pirseva po faci i nekakav indie stil obleke) prokomentirala riječima "ajme na šta liči, pa meni bi bilo neugodno da me vide kako sjedim pokraj takvog nečeg", pa sam rekla da bi meni bilo puno neugodnije da me netko vidi da sjedim pokraj takve zatupljene konzerve ko šta je ona.

Da, ovo što je judina rekla totalno stoji. Baš tako.... kao da si niže biće...